O blogu

Ovaj blog je skup ličnih beleški o pročitanim knjigama. Ne dajem nikakva konačna tumačenja, već pokušavam zabeležiti kako se tekstovi otvar...

среда, 22. јул 2026.

Motel - Marijana Enrikes

Zbirka: Sve što smo izgubili u vatri

Prevod: Bojana Kovačević Petrović
Florencija sa sestrom Lali i majkom iz argentinskog grada La Riohe odlazi u mestašce Sanagastu da bi se sklonili od vrućina dok joj je otac u političkoj kampanji.
Nakon pročitane zbirke Opasnosti pušenja u krevetu stabilizovao sam 4+1 stuba svoje interpretacije koje ću i dalje koristiti. Dakle:
  • (1) Reprezentacija
  • (2) Transformacija
  • (3) Nepriznato iskustvo (isključenost)
  • (4) Moć
  • (5) Horor tuge

Borba reprezentacija za moć
  • Sanagasta je turističko mesto – što bi po definiciji trebalo da sugeriše mir i opuštanje.
  • Mesto je tradicionalno katoličko – odlikuju ga tri crkve i nijedan kafić. Postoji samo Motel, a javne pobožnosti su veoma uočljive.
  • U Sanagasti odjekuju lokalne legende – jedna takva je zasnovana na priči o Ćaji, mladoj Indijanki koja se beznadežno zaljubila u mladića Puhljaja. Pošto joj ljubav nije bila uzvraćena, nestala je u planini da tuguje i izgubila se zauvek. 



Svetlost neonskog znaka motela probija se kroz sumrak, nagoveštavajući izolaciju i skrivene slojeve istorije koji čekaju unutar njegovih zidova.
  • Ali motel u Sanagasti, mesto odvijanja priče, nekada je bio kasarna vezana za zloglasnu političku diktaturu.
  • Ove reprezentacije su u međusobnoj kompeticiji kako bi se uspostavilo značenje sadašnjosti i prošlosti (transformacija).
  • Upravo se sadašnjost i prošlost prepliću na dve naizgled različite teme, čija razrada stvara nadrealnu kulminaciju.

Elaboracije nepriznatog iskustva (isključenja)
  • Pokretač celog narativa je glasina da je ovo prijatno mesto nekada bilo zloglasna kasarna.
  • Kad se bolje pogleda, to zaista jeste arhitektura kasarne, a glasine je dalje vezuju za okrutnost, torturu i nasilje. Uzgred, radilo se o instituciji naglašenog muškog karaktera.
  • Kada se dve devojke, Florensija i Rosio, u jednoj ljubavnoj (ili motivima ljubavi pokrenutoj) avanturi nađu kradom na tom mestu, doživljavaju čudno i nadrealno iskustvo koje ih ispunjava stravom.
  • Ta strava je realna i praćena je jasnim telesnim manifestacijama, što je mehanizam koji Enrikesova odlično koristi.



Intimni trenutak uhvaćen u mekom svetlu evocira potisnute impulse i čežnju koja se bori protiv okova društvenih i istorijskih zabrana.
  • Na istom mestu i u isto vreme oslobađa se i lezbejsko iskustvo – ono je potisnuto i u prošlosti i u sadašnjosti na društvenom nivou.
  • Zato ono u trenutku zbivanja radnje isplivava više kao nagon nego kao sećanje.
  • Dolazimo na teren borbi reprezentacija na nivou diskursa, to jest do preznačavanja, što je čest mehanizam pomeranja reprezentacija u odnosu na polove moći.
  • Preznačavanje je proces kojim se značenja menjaju, bilo u cilju dominacije ili u cilju otpora toj dominaciji.
Tri označitelja u ovom tekstu za lezbejku i kako funkcionišu: Znak (>) znači motiviše
  • Lezbača (>) motivisano nasiljem u opštem smislu.
  • Kobila (>) motiviše da se osoba tuče, odnosno da se sa njom postupi kao sa životinjom.
  • Bolesnica (>) motiviše društvenu praksu da se osoba strpa u "ludnicu".
Iz ovoga vidimo sledeću zakonitost:
  • Označitelj (>) potencijalna društvena praksa.
  • Označitelj (>) određeni odnos prema osobi.

    Znak 
    (>) ako ga dalje budem koristio u tekstu, značiće upravo to: motiviše.
To je, dakle, pokušaj transformacije ili dominacije reprezentacije na nivou označitelja. Sam navodno neutralni izraz "lezbejka" ovde se ispostavlja kao:
  • Pežorativni označitelj
  • Stigmatizirajući označitelj
  • Ideološki označitelj
  • Afektivno opterećeni označitelj

Isključenje traumatičnog iskustva prošlosti
Kada se traumatično iskustvo prošlosti prikriva, menja ili falsifikuje, ono počinje da se očituje na neobične načine:
  • Kroz snove – kao u priči Prljavi dečak, gde se otkriva kontinuirana praksa nasilja u prošlosti i sadašnjosti.
  • Preko glasina – kao što vidimo ovde u Motelu.
  • Putem priviđenja – prisutnih ovde i u drugim pričama.
  • Kroz legende – koje prožimaju narativ.
  • Preko ukletog prostora – gde je motel zapravo jedna vrsta ukletog prostora, čime Enrikesova pravi vrlo elegantan most ka gotičkim pričama.
Na ovom mestu detektujem provalu i propusnost društveno potisnutog, ali i mehanizam koji radi na nivou naracije i samog doživljaja:
  • Povratak potisnutog
  • Povratak koji stvara rezonancu na nivou likova i na nivou čitatelja.
  • Rezonanca koja na samom kraju rađa – horor tuge.

Teme i motivi
Nakon što sam sumirao i obrazložio procese, izdvajam ključne motive i teme gde se ukrštaju ovi složeni odnosi moći:
  • Duh mesta i njegova mračna transformacija iz kasarne u motel.
  • Margina na kojoj se susreću zabranjeni identiteti.
  • Telo kao prostor na kome se fizički manifestuju strava i nagoni.
  • Ritual i javne pobožnosti u katoličkom okruženju.
  • Trauma prošlosti koja odbija da ostane zakopana.
  • Prošlost i njena propusnost u sadašnjost.
  • Vizija i nadrealno iskustvo dveju devojaka.
  • Običaji i tradicija koji guše individualnu slobodu.
  • Političko nasilje oličeno u istoriji kasarne i zloglasne diktature.
  • Porodica (odsustvo oca zbog kampanje, beg sa majkom i sestrom).
  • Ludilo institucionalizovano kroz pretnju "ludnicom".
  • Fizičko nasilje upisano u same označitelje.
  • Seksualnost kao prostor oslobađanja ali i potencijalne društvene stigme.
  • Legenda o Ćaji kao mitski eho neuzvraćene i tragične ljubavi.
  • Glasina kao medij kroz koji potisnuta istina izbija na površinu.

Pročitajte i ostala čitanja iz ove zbirke:
  • Prljavi dečak
  • Omamljene godine
  • Adelina kuća
  • Klin se klinom izbija
  • Sećanje na ušatog kepeca
  • Paukova mreža
  • Kraj škole
  • Sama kost i koža
  • Komšijsko dvorište
  • Ispod tamne vode
  • Zelena crvena narandžasta
  • Sve što smo izgubile u vatri
  • Završno razmatranje

Podaci o fotografijama i autorskim pravima:

Нема коментара:

Постави коментар